Roman je strukturalno zamišljen kao nastavak „Antigone Bosanske“. Praotac obitelji iz prvog dijela romana je stari Bošnjanin koji je pisar na dvoru Stjepana Vukčića Kosače i piše stoljetnu kroniku svoje obitelji: od dolaska Slavena na Balkan do pred pad Bosne pod Osmanlije. Glavni lik romana je ujedno i pisar koji je sakupio i prepisao iz drugih izvoru misčtinu „Tajnu knjigu“ bosanskih krstjana koja je njima bila njihova Biblija. On daje vrlo živu i autentičnu sliku banovine i kraljevine Bosne. Vrlo je zanimljiv opis te uzroci i razlozi prijelaza srednjovjekovnih Bošnjana na islam. Nekada jedinstvena bosanska obitelj dijeli se na tri roda: muslimansko, katoličko i pravoslavno. Kroz naredna tri stoljeća ta tri krila iste obitelji žive čas u slozi, čas u svađi sve do današnjih dana, a najčešće ratuju jedni protiv drugih – neki pod zastavom Turaka, drugi pod zastavom Habsburgovaca, a treći za svoj groš.