Djela

Antologije, poetike i intervjui

Bosanski rodoslovi

Karika koja je nedostajala

Pred nama su prvi put biografije bosanskih kraljeva i plemića te atlas njihovih rodoslovnih karata iz pera književnika Zlatka Lukića koji je na njima radio skoro tri decenije. U našoj historiografiji do sada nije postojala još ni jedna knjiga koja kompletno obrađuje temu životopisa kraljevske obitelji srednjovjekovne Bosne i zbog toga je ovo djelo pionirski posao. Sa velikim trudom i kako sam piše “kopanjem” po knjigama autor je uspio onoliko koliko mu je to dozvolila dostupna bibliografija da na jednom mjestu okupi sve likove Bosne koji su za nju nešto značili u periodu kraljevine i pašaluka.
Ranije je o biografijama bosanskih vlastodržaca pisao samo Ivan Frano Jukić s vrlo šturim rodoslovnim stablima. Lukić je pri svom radu nastojao konzultirati sve relevantne historijske izvore i autore. Najzad se može pročitati i na kartama vidjeti s kim su stupali u dinastičke brakove Kotromanići, Kosače, Hrvatinići i Sokolovići. Historijska floskula da postoje “trajna prijateljstva” time je stavljena pod veliki znak pitanja jer gledajući djelo “Bosanski rodoslovi” vidi se da postoje samo “trajni interesi” bilo koje dinastije i nacije.
Logično da se Bosna razvijala pod interakcijom susjednih i europskih sila pa je autor obradio rodoslove i velikih sila i time nam dao sliku kompletne srednjovjekovne (i novovjekovne) Europe koja kroji i cijepa povijesne karte Bosne. Time je rad zaokružen i predstavlja sliku razvoja BiH koja je uglavnom ovisila o apetitima naših susjeda.
Zbog toga je ovo djelo nezaobilazni priručnik i karika koja je nedostajala u našoj historiografiji pošto je genealogija (sa heraldikom) vrlo značajna za iscrpnije izučavanje historije jednog naroda.
Zaista bez genealogije nema povijesti. Do sada smo znali nešto o povijesti BiH, ali nismo poznavali konkretne ljude koji su stvarali njenu povijest. Autor je ušao u “intimu” kraljeva i plemstva, ogolio ih kao ljude koji imaju svoje brakove i razvode, djecu i kopilad i ukazao nam na novu dimenziju povijesnih figura koje su vodile našu domovinu.
Dok velike zemlje već od srednjeg vijaka imaju genealogiju kao obaveznu povijesnu disciplinu ona je do sad u BiH bila sasvim zapostavljena. Mavro Orbini je romantičarski ispripovijedao u “Kraljevstvu Slavena” nešto o bosanskim vladarima, a autor je nastojao naći što više izvora i podataka kako bi se uvjerio šta je prava istina u pisanju povijesti. Bosnom su oduvijek vladali najčešće Bosanci i sasvim je logično da i danas Bosna pripada samo Bosancima.
Do sada smo relativno dovoljno znali o engleskim, francuskim, austrijskim i turskim vladarima jer je pismenost i zapisivanje povijesti u navedenim nacijama bila potreba i želja za dokazivanjem starosti nacije. Bosna nažalost nije do XIX stoljeća imala ljude koje bi zanimala njena povijest, a tek pred rat 1992-1995. Bošnjaci i Bosanci počeli su pokazivati interes za svoju prošlost. Za to je dobrim dijelom kriva indoktrinacija dotad vladajućih krugova, hegemonija naciolnih historiografija Beograda i Zagreba i izvjesni urođeni “nacionalni samozaborav” kod Bošnjaka.
Ova knjiga otvara vrata novoj spoznaji, spoznaji o zemlji koja neprekidno traje od XII stoljeća i mada su vrlo često njena djeca ginula pod tuđim barjacima, pojava ove knjige učinit će da se ta djeca nikad ne zaborave, jer su ta djeca ginući za strane interese branili posredno i svoja ognjišta.

Mustafa Vučetić

Insert iz knjige u pdf. „BH“ (Rodoslovne karte Kotromanića)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Appearance
Layout
Element Style
Accent Color